preskoči na sadržaj

Srednja škola "Vladimir Gortan" Buje

Login
Tražilica
Anketa
Što vam je najvažnije u školi?






Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Arhiva dokumenata
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 400
Brojač posjeta
Ispis statistike od 1. 12. 2014.

Ukupno: 216983
Ovaj mjesec: 3840
Ovaj tjedan: 95
Danas: 95
Povijest škole "Vladimir Gortan"


Iz povijesti Srednje škole „Vladimir Gortan“

 

GIMNAZIJA - PRVA ŠKOLA NA HRVATSKOM JEZIKU


 

Niža gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom započela je s radom tek početkom školske 1946./47. godine. Kao prva srednja škola na Bujštini svečano je otvorena 29. rujna 1946. godine u zgradi osnovne škole u Materadi. Već 28. veljače 1947. godine škola je preseljena u Buje kao političko središte ali i zbog interesa velikog broja učenika iz udaljenih mjesta za domskim smještajem. Đački dom i škola smješteni su u zgradu željezničke stanice u Bujama. Školska 1947./48. godina započela je u novoj političkoj situaciji. Savezničke trupe napustile su Pulu, a prema mirovnom ugovoru uspostavljena je granica na Mirni čime je Bujština bila odijeljena od Jugoslavije. Pomoć Bujštini stizala je iz svih krajeva Hrvatske, a patronat nad gimnazijom preuzeo je Savez tekstilaca. Iz Hrvatske su dolazili potrebni profesori, nastavnici i učitelji.

 

Zbog neodgovarajućeg smještaja u zgradi željezničke stanice te se školske godine nastava odvijala u zgradi osnovne škole na talijanskom jeziku, a đački je dom preseljen u Garibaldijevu ulicu nasuprot uljari. Puno razumijevanje za novonastale smještajne potrebe gimnazije pokazala je novoformirana uprava JA u Kopru pa je odlučeno da se izgradi nova gimnazijska zgrada.

 

Nastava u novoj zgradi započela je u II. polugodištu 1950./51. godine od kada gimnazija nosi ime poznatog istarskog rodoljuba Vladimira Gortana.

 

Školska godina 1951./52. obilježena je burnim političkim događajima kada se Tripartitnom deklaracijom pokušalo uspostaviti nepravedno jednostrano teritorijalno rješenje i čitav ovaj kraj prepustiti Italiji. Val protestnih mitinga i manifestacija u kojima su prednjačili učenici i nastavnici nije prestajao kroz čitavu 1951. godinu.

 

Godina 1954.  donijela je novo ozračje. Bujština je priključena Jugoslaviji, u posjet Bujama i gimnaziji dolazi predsjednik države Josip Broz Tito, a donesena je i odluka da se gimnazija «Vladimir Gortan» proširi na sve gimnazijske razrede.

 

            Slijedeća školska 1955./56. godina donijela je nove probleme. U prvi su plan izašli materijalni ali i veliki kadrovski problemi. Stalnih je nastavnika bilo malo, nedostajale su gimnastička dvorana i školska radionica pa se u godinama od 1958. do 1962. u Općinskoj skupštini ozbiljno raspravljalo o postepenom zatvaranju škole. Svoju veliku krizu škola je prebrodila oko 1960. godine. Jedan se dio nastavnog kadra ustalio, broj učenika je bio u porastu, a društveno-političke i privredne organizacije Bujštine počele su rješavati materijalne i prostorne probleme.

 

Dograđeno je osam učionica, započela je izgradnja dvorane za tjelesni odgoj a potom se pristupa izgradnji politehničkog dijela škole.

 

Do osnivanja Srednjoškolskog centra «Vladimir Gortan» 1972. godine bilo je više pokušaja otvaranja i drugih srednjih škola na Bujštini jer je razvitak privrede zahtijevao i druge profile stručnih kadrova i kvalificirane radne snage.

 

Tako od 1954. do 1967. godine u Umagu i Bujama rade škole učenika u privredi, a samo u Umagu radi kemijska i ugostiteljska škola.

 

Buje dobiva od 1960. do 1965. godine ekonomsku školu s namjerom da zamijeni bujsku gimnaziju. U tom sukobu koncepcija prednost je dobila gimnazija jer je ona bila bolje rješenje za Bujštinu u spremanju kadrova za daljnje školovanje u višim i visokim školama.

 

Opća srednja škola s talijanskim nastavnim jezikom u Bujama je počela raditi 1970. godine. 

 

Školske godine 1970./71. Gimnazija pokreće opću srednju školu ekonomsko – upravno – turističkog i elektrometalskog usmjerenja. U toku 1972. godine izvršene su pripreme za udruživanje Gimnazije i Opće srednje škole s talijanskim nastavnim jezikom u jednu jedinstvenu organizaciju udruženog rada pa od 1. siječnja 1973. godine započinje radom jedinstvena srednja škola pod nazivom Srednjoškolski centar «Vladimir Gortan» Buje.

 

Učenici se upisuju u pripremni stupanj koji traje dvije godine i završni stupanj koji traje jednu ili dvije godine. Nakon osnivanja općih srednjih škola od 1972. do 1976. godine bilježi se visok postotak uključivanja završenih osnovaca u škole drugog stupnja. U razdoblju od 1976. do 1986. godine uvode se novi programi, struke i zanimanja.

 

Školske 1978./79. godine prestaje rad gimnazije kao glavne okosnice srednjeg školstva na Bujštini.

 

Školske godine 1984./85. nestaje i pripremni stupanj pa započinje upis u pojedine struke već od prvog razreda. Škola je ostala na samo jednoj neproizvodnoj struci jer je te godine prestao upis u odgojno-obrazovno usmjerenje.

 

Ovakva promjena obrazovnog sistema srednjeg školstva nepovoljno se odrazila u školskoj godini 1985./86. kada se bilježi nagli pad upisa učenika u prve razrede. Oko 40 % učenika prvih razreda otišlo je u druge centre širom Istre ili u SR Sloveniju gdje će potražiti mogućnosti općeg obrazovanja i pripremiti se za budući studij.

 

Godine 1990. nestaju Centri usmjerenog obrazovanja i osnovne organizacije udruženog rada. Školske 1991./92. ponovno započinju upisi u srednje četverogodišnje škole, gimnazije, ekonomske, tehničke i druge, te srednje trogodišnje industrijske i obrtničke škole.

 

Povratak gimnazije omogućio je mladima Bujštine da se opet u svojoj sredini pripreme za daljnje školovanje na višim i visokoškolskim ustanovama.

 

Prva generacija maturanata obnovljene gimnazije završila je nastavu 1994. godine i to gimnaziju  općeg i prirodoslovno – matematičkog smjera.  Nastavlja se rad  četverogodišnjih programa ekonomske i eklektrotehničke struke.

 

            U istom prostoru djeluju dvije škole: Srednja škola „Vladimir Gortan“ i Gospodarska škola s obrtničkim zanimanjima.

 

Srednja škola „Vladimir Gortan“ ostvaruje svoj rad u programu: opća i jezična gimnazija, Ekonomija i trgovina A, ekonomist i komercijalist i Ugostiteljstvo i turizam A, hotelijersko – turistički tehničar.

 

U posljednje vrijeme opada broj upisanih učenika zbog općeg demografskog pada, a i zbog izbora zanimanja koje nude druge škole na području Istre.

 

Školu pohađa 272 učenika u tri programa, a nastavu izvode 30 profesora. Nastava se izvodi dvije smjene što predstavlja veći problem  učenicima, jer ih većina stanuje izvan Buja i u školu dolaze autobusima.

             

 

 

                                                                       Prof. Nada Marasanov

                                                                       Prof. Ana Zubčić Kuhar




preskoči na navigaciju